video i zvucni formati i njihova obrada
video i zvucni formati i njihova obrada
zvucni formati
Da bi se zvuk registrovao mora postojati signal koji ga prenosi. Signal koji putuje do našeg uha je mehanička promena pritiska vazduha i naziva se analogni signal. Da bi računar mogao da registruje analogni signal, potrebno je analogni signal pretvoriti u digitalni postupkom digitalizacije koji se odvija u tri koraka:
1. zvuk se mikrofonom pretvara u analogni električni signal
2.analogni električni signal se uz pomoć zvučne kartice i njenog analogno-digitalnog AD konvertera pretvara u digitalni signal
3.digitalni podaci se kodiraju, po potrebi sažimaju i čuvaju na disku računara
Mozemo razlikovati tri vrste audio formata: 1.Nekomprimovani 2.Komprimovani formati bez gubitaka 3.Komprimovani formati sa gubicima.
Najpoznatiji nekomprimovani formati su: MIDI (Musical Instrument Digital Interface) - namenjen za razmenu informacija medju elektronskim muzickim jedinicama. (ekstenzija: .mid ili .midi) WAVE (Waveform) - maticni format razvijen za koriscenje u Windows okruzenju (ekstenzija: .wav) AIFF (Audio Interchange File Format) - Mekintosh format za digitalni zapis zvuka (ekstenzija: .aiff)
Najpoznatiji formati komprimovanja sa gubicima su: MP3 - ove datoteke su zvucni deo MPEG formata (Moving Pictures Experts Group) i predstavljaju najpopularniji format za snimanje muzickih datoteka (ekstenzija: .mp3, .mpga) Ogg Vorbis - open source komprimovani format sa gubicima, po nekima boljeg kvaliteta od MP3 formata iste veličine (ekstenzija: .ogg) AAC (Advance Audio Coding) - u odnosu na MP3 format postiže bolju kompresiju i ima veći Bit rate (ekstenzija: .aac)
Najpoznatiji formati komprimovanja bez gubitaka su: WMA (Windows media Audio) - format razvijen od strane Microsoft-a; sastoji se od 4 razlicita kodeka (ekstenzija: .wma) FLAC (Free Lossless Audio Codec) - format slican MP3 formatu ali bez gubitaka u kvalitetu. WV - Wave Pack format (ekstenzija: .wv) APE - Monkey's Audio format (ekstenzija: .ape)
video zapis
Video zapis zapravo čini niz statičnih slika („frejmova”) koje se velikom brzinom prikazuju jedna za drugom i time stvaraju iluziju kretanja.Kako analogni signal nije pogodan za obradu na računaru, neophodno ga je digitalizovati.Digitalizacija se obično obavlja preko zasebnog uređaja poput TV kartice, koji svaki frejm analognog signala konvertuje u bitmapiranu sliku.
Čestitamo
Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.